Digitalni fotoaparati (DSLR, mirrorless pa čak i bolji kompakti) novijih generacija su vrlo kompleksni i kako bi dobili najbolje rezultate, morate znati kako oni rade. Kada prvi puta fotografirate sofisticiranom kamerom, a ne znate ništa ili vrlo malo o fotografskoj opremi, složenost kamere koju držite u rukama može biti zapanjujuća. Ukoliko želite brzo i kvalitetno naučiti sve potrebno o svoj fotografskoj opremi i osnovama fotografije, prijavite se na individualni tečaj Osnove fotografije 1. Nakon nekoliko mjeseci (ili godina) intenzivnog fotografiranja možemo se vratiti na početke i vidjeti pogreške koje smo tada radili. Biti će zanimljivo ali i poučno
Najčešće greške kod fotografiranja br. 1 – bez kompenzacije ekspozicije
Svjetlomjer fotoaparata će pokušati sugerirati ekspoziciju koju možemo opisati kao “srednje sivi” rezultat. Fotoaparat nema načina “shvatiti” koliko je dio motiva svijetlo odnosno tamno područje, pa je iz toga razloga “srednja siva” dobra prosječna procjena (koja je u velikom broju slučajeva ispravna).
Kada imamo u kadru puno svjetliji ili tamniji dio motiva, poput neba na ovoj fotografiji, cijela fotografija će završit na pogrešnom putu. Ako na stražnjem ekranu digitalnog fotoaparata vidimo ovakvu fotografiju, odmah moramo prilagoditi ekspoziciju, u ovom slučaju morati ćemo, gledajući u svjetlomjer (u Manual modu) podesiti na +1 (za početak). Ukoliko radimo u nekom drugom poluautomatsko ili automatskom modu, tada koristimo opciju “kompenzacija ekspozicije” i podesimo na +1. Na konkretnom primjeru, ovakva korekcija učiniti će nebo svjetlijim, ali će biti svjetliji dijelovi motiva u tamnom dijelu kadra.
PAZITE: JEDNOM NAMJEŠTENA KOMPENZACIJA EKSPOZICIJE OSTAJE TAKVA SVE DOK JE VI NE PODESITE NA NEKU DRUGU VRIJEDNOST ILI JE VRATITE NA “0”.
Najčešće greške kod fotografiranja br. 2 – bez podešavanja ISO
Oblačan zimski dan, fotografiranje gradskih motiva….i kako to obično bude u opisanim situacijama, neće biti dovoljno svjetla. Rješenje je otvaranje blende i propuštanje maksimalne moguće količine svjetla kroz objektiv. No što napraviti kada ni to nije dovoljno? Smanjiti brzinu okidanja (ili drugačije rečeno, produžiti vrijeme nastanka fotografije) bio bi drugi, naoko logični korak,…i tada dolazimo u probleme. Odjednom je brzina premala za fotografiranje “iz ruke” i kao rezultat dobivamo mutnu fotografiju. Oni koji barem malo znaju o upravljanju fotoaparatom, čuli su za ISO vrijednost.
Upravo u ovakvim situacijama, kada nam je brzina okidanja mala, bilo bi dobro povećati ISO vrijednost (sa početnih 100 na 400 ili 800 za početak) kako bi povećali brzinu okidanja (ili dobili kraće vrijeme nastanka fotografije). Povećanjem ISO vrijednosti potrebno je ponovno namjestiti ekspoziciju, ali sada to činite samo promjenom brzine okidanja. Činjenica je kako povećanje ISO vrijednosti nosi sa sobom više digitalnog šuma i zrnatost fotografije. Kod nekih modela fotoaparata povećati će se kontrasta, a kod vrlo visokih vrijednosti dolazi do gubitka saturacije. No, budimo realni, bolja je fotografija s malo “šuma”, nego mutna.
Najčešće greške kod fotografiranja br. 3 – loša pozadina
Razumljiva je koncentracija na glavni motiv u kadru i želja svakog fotografa za najboljom mogućom fotografijom. Ali što je sa pozadinom? Često se zaboravi na taj “mali detalj”, koji može u potpunosti upropastiti fotografiju. Kada se radi o nekima manjim smetnjama u pozadini koje nisu primijećene ili nisu mogle biti izbjegnute u trenutku stvaranja fotografije, možemo si pomoći kasnijom obradom u nekom od računalnih programa. Rezultati takve naknade intervencije ovisiti će o više faktora i ne moraju uvijek biti dobri.
Najčešće greške kod fotografiranja br. 4 – isticanje glavnog motiva
Glavni motiv na fotografiji može se istaknuti na nekoliko načina. Najčešći ali i najdraži većini fotografa, je kontroliranjem polja dubinske oštrine (eng. deep of field – DOF). Ovakvim naglašavanjem glavnog motiva odmah će biti jasno što je fotograf želio prikazati fotografijom te će opći dojam koji ostavlja fotografije biti bolji. Za ovakvo fotografiranje trebati će vam ipak nešto bolji objektivi, koji imaju mogućnosti većega otvaranja blende (2.8 ili više).
I na kraju, gledajte svoje i tuđe fotografije, iz grešaka se može puno toga naučiti.
